Lov na govor

Gabrijela Kišiček docentica je na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i stručna suradnica za govor na Novoj TV. Objavila je knjige „Homo politicus“ i „Retorika i politika“, a u koautorstvu s Davorom Stankovićem i knjigu „Retorika i društvo“. Autorica je niza znanstvenih radova u domaćim i inozemnim časopisima te kolumnistica portala dnevnik.hr. Osoba je koja s velikim žarom proučava i podučava retoriku.

S Gabrijelom smo retoriku pretresli uzduž i poprijeko. Razgovarali smo o odlikama dobrih govornika, povijesti retorike, retorici političara, argumentaciji, kredibilitetu, strahu i tremi, neverbalnoj komunikaciji, humoru u govoru, emocijama, slušanju, kritičkom promišljanju, retorici u Hrvatskoj, suvremenim istraživanjima… sve u svrhu isticanja važnosti retoričkog obrazovanja.

Ines Carović docentica je na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i savjetnica za jezik i govor u kazalištu. Članica je Hrvatskog filološkog društva, Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku i Međunarodnog fonetskog društva. Aktivno je sudjelovala na 20-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova te objavila gotovo jednako toliko znanstvenih i stručnih radova.

S Ines smo razgovarali o fonetici u privatnom i poslovnom životu. Prisjetili smo se Govorničke škole i prvih susreta s fonetikom, otkrila nam je što je novo u svijetu artikulacijske fonetike, koja je uloga fonetike u učenju stranih jezika, što radi fonetičar u kazalištu i kako je bilo podučavati glumce govoru za predstavu „Črna mati zemla“. Saznali smo i što je scenolekt, kako trebaju govoriti likovi u animiranim filmovima, kako djeca razvijaju sposobnost govora na sceni…, a pao je i pokoji fonetski vic.

Daniela Trbović je dugogodišnja HRT-ova voditeljica i novinarka. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a u svojoj bogatoj karijeri najavljivala je programe, vodila glazbene emisije, talk showove, predsjedničko sučeljavanje, kviz, brojne festivale… U kategoriji TV lice osvojila je 1990-ih tri Večernjakove ruže i dvije nagrade Slobodne Dalmacije, a 2011. nagradu Ciceron – najbolji govornik među TV voditeljicama.

S Danielom smo razgovarali o voditeljstvu na svim razinama. Prisjetili smo se njezinih voditeljskih početaka, rada s fonetičarima, vođenja emisija, festivala, sučeljavanja i ostalih televizijskih formata. Pokušali smo odgovoriti na pitanje što to čini dobrog voditelja i koliku ulogu u tome igra govor, ali i aktivno slušanje. Saznali smo iz prve ruke i je li voditeljstvo stresno zanimanje, a na kraju smo zaigrali i krug Najslabije karike.

Stana Odak Krasić prodekanica je za studije na Sveučilištu Vern’. Dugi niz godina bila je voditeljica preddiplomskog studija Odnosi s javnošću i studij medija na kojem i danas predaje niz predmeta vezanih uz komunikaciju, glasnogovorništvo i javni nastup. Kao članica žirija za nagradu Grand PRix, koju dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću, sudjelovala je i u odabiru komunikatora godine.

Sa Stanom smo razgovarali o govornicima koji imaju sposobnost ostvariti poseban odnos s javnošću. Tražili smo odgovor na pitanje: Jesu li za to dovoljne retoričke vještine ili je potrebno još „ono nešto“? Odgovori su se nizali uz analizu nagrađivanih komunikatora, značaj njihovih nastupa, autentičnost u komuniciranju i karizmatičnost govornika. Na kraju je sve završilo sa zrnom soli.

Andrea Vodanović savjetnica je za odnose s europskim institucijama. Njezin posao uključuje razvijanje strategija i planova pomoću kojih međunarodni klijenti sudjeluju u procesu donošenja odluka u EU. Radila je i kao PA i PR konzultantica, a prije toga i kao asistentica u Europskom parlamentu. Uz konstantnu pripremu drugih govornika, kao glavna tajnica Mladeži Europske pučke stranke i sama je imala priliku držati govore pred velikim auditorijem.

S Andreom smo razgovarali o osnovama dobre komunikacije, a to su kritičko razmišljanje, dijalog i kompromis. Saznali smo kako na razini Europske unije funkcionira lobiranje, kako izgledaju sastanci te kako se sami govornici za njih pripremaju. Osvijestili smo sličnosti i razlike između političke retorike u Europskom parlamentu i one u Hrvatskom saboru, pitali smo se kako mlade zainteresirati za politiku i na kraju skoro zapjevali „Sjećam se prvog govora“.

Marko Liker izvanredni je profesor na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a kao vanjski suradnik predaje i na studiju Logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu. Objavio je više od 30 znanstvenih radova te je izlagao na mnogim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Za svoj je rad primio nekoliko nagrada među kojima je i ona za knjigu Artikulacijska fonetika: anatomija i fiziologija izgovora (objavljenu u koautorstvu s profesorom emeritusom Damirom Horgom).

S Markom smo razgovarali o tome kako nastaje govor i što se sve u našem tijelu događa na putu od mozga do jezika. Zašli smo u sve kutke istraživanja govora i probali naći metode kojima bi se nova saznanja i tehnologije mogli primjenjivati u govornim vježbama. Uz proizvodnju govora, fokus je bio i na percepciji govora i na tome koliku ulogu igra vizualna informacija. Na kraju smo se osvrnuli i na nadolazeće projekte i zaključili da fonetiku i retoriku čeka dobra budućnost.

Tihomir Janjić rukovoditelj je Odjela lektora i fonetičara na HRT-u, poznatiji kao voditelj Službe za jezik i govor. Na HRT-u radi već više od 20 godina gdje je prvi dio svojega staža proveo radeći kao fonetičar, uvježbavajući govornike za nastup u medijima. Dugi niz godina bio je i mentor te snimatelj u Govorničkoj školi „Ivo Škarić“.

S Tihomirom smo razgovarali o govornoj edukaciji medijskih osoba na HRT-u. Prisjetili smo se kako je nastala Služba za jezik i govor, saznali kako ona danas funkcionira te opisali što sve obuhvaća zanimanje fonetičara. Otvorili smo i mnoge uvijek aktualne škakljive teme povezane s govorom u medijima: natječaji i audicije, naglasni sustav, izgovor stranih imena… Na kraju smo pokušali i predvidjeti u kojem će se smjeru govor u medijima razvijati u budućnosti te što je nužno za očuvanje kulture dobroga govorenja.

Andrija Škare diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Više od deset godina radio je kao novinar, scenarist, urednik i voditelj na HRT-u, a danas je urednik u nakladničkoj kući Fraktura i iz mladog pisca prerasta u pisca. Od samostalnih knjiga objavio je: „S više mlijeka, molim“, 2008., „Život svijeta koji će doći“, 2014., „Slušaj me“, 2016., „Društvene igre“, 2017., „Dva prsta iznad gležnja“, 2020. i „Novi dio grada“ 2022.

S Andrijom smo razgovarali o pretakanju govora u pismo, ali i o mnogim čarima govora u medijima. Krenuli smo s time što pisac radi kako bi što vjernije dočarao govor nekog lika, otkrili što scenarist radi kako bi voditelju emisije dao prave riječi, saznali nekoliko ekskluzivnih informacija, razmotrili odnos između gosta i hosta na tribinama i u intervjuima da bi na kraju skoro i zamijenili uloge. Bilo je govora i o pjesmama. U kojima se govori, naravno.